Istorijski razvoj saobraćaja
Drumski saobraćaj
Drumski saobraćaj je oblik kopnenog saobraćaja i najstariji oblik saobraćaja. Za njegov razvoj najzaslužniji je pronalazak točka, pomoću kojeg se uspešno savlađuje sila trenja. Točak je omogućio razvijanje saobraćajnih sredstava, počevši od zaprežnih kola pa do automobila novije generacije.
U početku se saobraćaj odvijao na kopnu, pa su točkovi veoma brzo propadali. Uvidevši taj problem, ljudi su počeli da ravnaju i uređuju zemljište koje je bilo predviđeno za saobraćaj, pa su tako nastali prvi putevi.
Drumski saobraćaj
Drumski saobraćaj je oblik kopnenog saobraćaja i najstariji oblik saobraćaja. Za njegov razvoj najzaslužniji je pronalazak točka, pomoću kojeg se uspešno savlađuje sila trenja. Točak je omogućio razvijanje saobraćajnih sredstava, počevši od zaprežnih kola pa do automobila novije generacije.
U početku se saobraćaj odvijao na kopnu, pa su točkovi veoma brzo propadali. Uvidevši taj problem, ljudi su počeli da ravnaju i uređuju zemljište koje je bilo predviđeno za saobraćaj, pa su tako nastali prvi putevi.
Link sa Jutjub kanala Praktični Petrolhead
Železnički saobraćaj
Prvobitni oblici železničkog saobraćaja postojali su još u XVI veku u Nemačkoj i Engleskoj, gde su se za iznošenje rude iz rudnika koristila specijalno napravljena teretna kola koja su vukli konji po primitivnim šinama.
Mnogo godina kasnije, posle otkrića parne mašine (Džejms Vat, 1790. godine), železnički saobraćaj počinje naglo da se razvija. Koristeći princip rada parne mašine, Džordž Stivenson početkom XIX veka usavršio je parnu lokomotivu koja se kretala po šinama. Ona je mogla da vuče mnogo veći teret nego konji u teretnim kolima i da prelazi mnogo veće razdaljine.
U to vreme nije bilo motornih vozila niti dobrih puteva, pa se železnički saobraćaj naglo razvijao i potiskivao drumski. Vozovi su se uspešno koristili za prevoz putnika i tereta i mreža pruga širila se po celom svetu.
Danas se lokomotive najčešće pokreću pomoću električne energije i dostižu brzinu od 220 km/h. Postoje i brzi vozovi za koje se postavljaju posebno konstruisane i ojačane šine. Jedan od njih je i te-že-ve (TGV) koji dostiže brzinu od 320 km/h.
Posebna grupa brzih vozova jesu vozovi „Maglev”, čiji se princip rada zasniva na magnetnoj levitaciji.
Posebna grupa brzih vozova jesu vozovi „Maglev”, čiji se princip rada zasniva na magnetnoj levitaciji.
Najbrži vozovi 2019.godine. Link sa internet stranice https://www.youtube.com/watch?v=qzv_wQBkSvM
Vodeni saobraćaj
Vodeni saobraćaj koristi se za prevoz putnika i robe preko vodenih površina. Kao i drumski, i vodeni saobraćaj nastao je mnogo pre drugih oblika saobraćaja. Da bi prešli na drugu stranu reke, ljudi su dubili deblo drveta i pravili prve plovne objekte – kanue. Korišćenje kanua za prelazak na drugu stranu reke predstavlja začetak vodenog saobraćaja.
Osim kanua, čovek je pravio i druge plovne objekte. Povezivao je stabla u jednu celinu i tako dobijao splav ili je od životinjske kože, koja ne propušta vodu, pravio čamce – kajake. Sva ta sredstva za plovidbu čovek pokreće veslima i snagom svojih mišića.
Plovni objekti pokretali su se na taj način sve dok ljudi nisu otkrili energiju vetra, koju su koristili tako što su razapinjali životinjsku kožu na drvenu konstrukciju. Razapeta koža pruža otpor vetru i na taj način pokreće čamac. Zahvaljujući usavršavanju plovidbe i korišćenju snage vetra nastali su prvi jedrenjaci. Oni su dugo služili za prevoz putnika i tereta, a koriste se i danas.
Osim kanua, čovek je pravio i druge plovne objekte. Povezivao je stabla u jednu celinu i tako dobijao splav ili je od životinjske kože, koja ne propušta vodu, pravio čamce – kajake. Sva ta sredstva za plovidbu čovek pokreće veslima i snagom svojih mišića.
Plovni objekti pokretali su se na taj način sve dok ljudi nisu otkrili energiju vetra, koju su koristili tako što su razapinjali životinjsku kožu na drvenu konstrukciju. Razapeta koža pruža otpor vetru i na taj način pokreće čamac. Zahvaljujući usavršavanju plovidbe i korišćenju snage vetra nastali su prvi jedrenjaci. Oni su dugo služili za prevoz putnika i tereta, a koriste se i danas.
Posle otkrića parne mašine nastaje prvi parobrod, čije kretanje nije zavisilo od pravca i smera vetra. Snaga vodene pare iz parne mašine, koja za rad koristi fosilna goriva (ugalj i naftu), prenosi se na točak s lopaticama, smešten ili sa zadnje ili s bočne strane parobroda. Takav pogon imali su prvi parobrodi, a kasnije su počeli da se koriste propeler i turbine. Današnji brodovi najčešće se kreću pomoću jednog ili dva propelera koji energiju dobijaju iz velikih dizel-motora ili gasnih turbina.
Vazdušni saobraćaj
Vazdušni saobraćaj odvija se u vazduhu prevoznim sredstvima – letelicama.
Prve letelice koje su omogućile takvu vrstu kretanja bili su baloni. Posle balona nastale su letelice poznate kao vazdušni brodovi. Tek posle pronalaska benzinskih motora krajem XIX veka, konstruisane su prve letelice koje su teže od vazduha. To su avioni.
Avioni na bočnim stranama imaju fiksirana krila koja im omogućavaju da lete. Prvobitni avioni imali su u prednjem delu motor koji je pokretao elisu (propeler). Na taj način avion je leteo, a bio je pravljen od drveta i platna da bi bio lakši.
Savremene avione pokreću mlazni motori koji kao pogonsko gorivo koriste kerozin, a nalaze se ili na krilima ili u zadnjem delu aviona Oni sagorevaju gorivo (kerozin) i vazduh i tako stvaraju mlaz izduvnih gasova koji izlazi velikom brzinom i gura avion napred. Takvi avioni mnogo su brži, ali im je nedostatak to što stvaraju veliku buku i što su veoma skupi.
Na linku www.youtube.com/watch?v=RriKI7u72Xs pogledajte snimak leta braće Vright.
Prve letelice koje su omogućile takvu vrstu kretanja bili su baloni. Posle balona nastale su letelice poznate kao vazdušni brodovi. Tek posle pronalaska benzinskih motora krajem XIX veka, konstruisane su prve letelice koje su teže od vazduha. To su avioni.
Avioni na bočnim stranama imaju fiksirana krila koja im omogućavaju da lete. Prvobitni avioni imali su u prednjem delu motor koji je pokretao elisu (propeler). Na taj način avion je leteo, a bio je pravljen od drveta i platna da bi bio lakši.
Savremene avione pokreću mlazni motori koji kao pogonsko gorivo koriste kerozin, a nalaze se ili na krilima ili u zadnjem delu aviona Oni sagorevaju gorivo (kerozin) i vazduh i tako stvaraju mlaz izduvnih gasova koji izlazi velikom brzinom i gura avion napred. Takvi avioni mnogo su brži, ali im je nedostatak to što stvaraju veliku buku i što su veoma skupi.
Na linku www.youtube.com/watch?v=RriKI7u72Xs pogledajte snimak leta braće Vright.
Osim aviona, u vazdušnom saobraćaju veoma često koriste se i helikopteri. Oni se kreću gore-dole i napred-nazad. Zahvaljujući tome, helikopter može da manevriše na malom prostoru, pa se često koristi na nepristupačnim mestima.
|
|
Link sa Jutjub kanala Mrfrankfranktube Link sa Jutjub kanala Blic